Zvornik spada u gradove BIH koji se mogu pohvaliti sa rijetkom nematerijalnom kulturnom baštinom. Stećci kao jedinstven duhovni, umjetnički i kulturni fenomen, svojstveni su i području Podrinja. Broj stećaka koji su popisani na području Zvornika je 850 i evidentirani su u okviru 56 nekropola na različitim lokacijama..

Stećci su na području Zvornika evidentirani na širem prostoru i jedan broj njih ima  reljefne natpise na staroj varijanti ćirilice, ispisani su takozvanom bosančicom iz srednjeg vijeka. Posebna vrijednost je i u tome što je upravo na području grada Zvornika, u dolini riječice Hoče nastao i specifičan stil ukrašavanja stećaka. Na stećcima je uklesan stub u obliku srednjevjekovnog mača, a reljef je sa lozom i grozdovima, što je karakteristično za ovu školu klesanja.

Vrijedni primjerci stećaka su pronađeni na području Kušlata i zahvaljujući entuzijazmu Rajka Avramovića, neki od primjeraka su postavljeni  u samom centru grada  pred zgradom Kasine u kojoj su biblioteka i muzejska zbirka. Zvorničanin profesor Rajko Avramović je svoj životni vjek u slobodno vrijeme posvetio izučavanju istorije Zvornika i skupljanju vrijednih istorijskih dokumenta koje je poklonio muzejskoj zbirci grada. Avramović se posebno zalagao za evidentiranje i čuvanje stećaka.

Da su stećci vrijedni spomenici kulture potvrđuje i odluka donesena na samitu UNESCO-a u Istanbulu 2016.godine kada su stećci upisani na Listu svjetske kulturne baštine. Nominaciju stećaka – srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika za upis na Listu Svjetske baštine UNESCO-a kandidovale su četiri države Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Na Listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se najviše, ukupno 22, nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriji Hrvatske.

Najveći broj stećaka kao nematerijalna kulturna baština su i inače na području Bosne i Hercegovine, čak 60.000. Nažalost među onim koji nisu na Listi su stećci iz zvorničkog kraja. U obrazloženju odluke navedeno je da se mora povesti posebna briga o pravilnoj konzervaciji stećaka, jer se mnogi nalaze u zapuštenom stanju i prepušteni su nebrizi, kakav je upravo slučaj bio sa stećcima na lokalitetima u ovom dijelu Podrinja, pa nisu ni uvršteni na Listu.

Promjene su najzad na pomolu i najnovije aktivnosti obećavaju da će se čuti i šire o stećcima iz Zvornika. U narednom periodu realizovaće se projekat koji ima upravo za cilj zaštitu, očuvanje i promociju stećaka sa ovog lokalnog područja, a zahvaljujući  saradnji Grada Zvornika i fondaciji „Mak Dizdar“. Tim kojeg je formirala Fondacija obići će nekropole na području grada, a one najljepše i istaknutije će obilježiti putokazima.

U sklopu projekta planirano je niz aktivnosti s ciljem zaštite i promocije stećaka, uključujući mapiranje nekropola sa stećcima, edukativne radionice, postavljanje turističke signalizacije i info tabli sa osnovnim informacijama o lokalnim nekropolama stećaka, kreiranje kratkih filmova, te izrada 3D modela stećaka. 

Zanimljivo je upravo da su stećci svuda razbacani i da svako selo na području Zvornika ima svoju verziju priče o ovim spomenicima. Najveći broj stećaka podignut je u srednjem vijeku, u periodu između 13. i 16. vijeka, a najznačajnija nekropola ovih spomenika smještena je u Radimlji kod Stoca, gdje se nalaze 133 veoma dobro očuvana stećka.

Projekat Priče sa granice je implementiran zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).