Od Helen Keller do Rose Parks: Šest žena koje su oblikovale svijet

Od zdravstva i obrazovanja do politike i ljudskih prava, svijet bi danas bio sasvim drugačije mjesto da nije bilo brojnih žena koje su promijenile historiju na bolje

Pa ipak, decenijama, pa čak i stoljećima kasnije, tek polako dolazimo na mjesto istinske jednakosti među polovima. Stoga, prisjetimo se kultnih žena koje su promijenile svijet na bolje.

Mary Seacole (1805-1881)

Seacole se smatra prvom medicinskom sestrom u Britaniji, koja je iskoristila svoje iskustvo rada na Jamajci, kako bi osnovala ‘Britanski hotel’ koji se brinuo o vojnicima povrijeđenim u Krimskom ratu. Budući da se smatrala miješanom rasom u tadašnoj Velikoj Britaniji, majka joj je bila iz Kingstona na Jamajci, a otac Škotski vojnik, Seacole je za života imala vrlo malo građanskih prava. Ali čak i suočena sa takvim nevoljama, iskoristila je svoje znanje i vještine, i tako postala heroina Krimskog rata, pokazavši put medicinskoj njezi kakvu danas poznajemo.

Florence Nightingale (1820-1910)

Nastavljajući s temom zdravstva, daleko najpoznatiji ženski uticaj je Florence Nightingale, koja je postala zaštitno lice moderne medicinske njege u Britaniji tokom Viktorijanske ere. Poput Seacole, Nightingale se istaknula u Krimskom ratu, kada je bila poznata kao ‘dama s lampom’ koja se noću brinula o ranjenim vojnicima. Međutim, nakon njenih napora u ratu, postala je pionir modernog sestrinstva uspostavljanjem svoje vlastite škole za njegu bolesnika, prve svjetovne škole za medicinsku njegu na svijetu, u bolnici St. Thomas u Londonu. Inače, napisala je i objavila čitav niz knjiga koje na jednostavnom Engleskom jeziku detaljno opisuje njeno medicinsko znanje, tako da su ih mogli prenijeti i razumjeti čak i oni koji su se borili sa čitanjem.

Emmeline Pankhurst (1858-1928)

Što se tiče političkih promjena, sigurno nema nikoga poznatijeg po svojim doprinosima od Emmeline Pankhurst, koja je osnovala ‘Žensku Socijalnu i Političku Uniju’. Od svoje četrnaeste godine, kada je sebe prvi put opisala kao ‘svjesnu i potvrđenu sufražetkinju’, Punkhurst je svoj život posvetila sticanju glasačkog prava žena. Bila je hapšena sedam puta, kao rezultat militantne taktike njene organizacije; od kojih je jedna uključivala dostavu letaka sa uputama pristalicama za juriš na parlament. Nakon životne posvećenosti, žene su konačno dobile jednako biračko pravo 1928 godine, iste godine kada je Pankhurst preminula.

Helen Keller (1880-1968)

Helen Keller je neko čije se ime u posljednje vrijeme povezuje sa nizom štetnih teorija zavjere, koje imaju za cilj umanjiti njena nevjerovatna dostignuća. Suprotno nedavnim teorijama Keller je živjela dug i plodonosan život, čak i nakon što je izgubila vid i sluh u dobi od samo 19 mjeseci. Prkoseći šansama koje su bile protiv nje, Keller je naučila čitati i pisati, a kasnije je pohađala Harvardski Univerzitet, gdje je postala prva gluho-slijepa osoba koja je stekla diplomu iz umjetnosti. Keller je putovala svijetom predstavljajući Američku Fondaciju za Slijepe, prije nego je napisala 14 knjiga i postala globalni glas kampanje za žensko pravo glasa, osoba s invaliditetom, i svjetskog mira.

Amelia Earhart (1897-1937)

Što se tiče ženske avijacije samo jedno ime nam može pasti na pamet, Amelia Earhart. Ne samo da je bila prva žena koja je preletjela Atlantski okean, Earhart je bila ključni igrač u osnivanju ‘The Ninety-Nines’; organizacija koja podržava i pruža mogućnosti za žene pilote. Nažalost, Earhart i navigator Fred Noonan nestali su negdje iznad Tihog okeana tokom leta oko svijeta 1937. godine. Međutim, njeno moćno naslijeđe živi i danas u svijetu avijacije.

Rosa Parks (1913-2005)

Rosa Parks je najpoznatija po tome što je odbila da ustupi svoje autobusko mjesto bijelom putniku; akcija koja je dovela do toga da postane lice pokreta za građanska prava koji je pomogao da se zaustavi segregacija između ljudi crne i bijele boje kože u javnom prevozu. U to vrijeme Parks se suočila sa velikim poteškoćama zbog svoje odluke, uključujući gubitak posla i prijetnje smrću. Tek nakon penzionisanja, decenijama kasnije, kada je počela pisati o vlastitoj borbi nje kao Crnkinje u Americi, kao i o borbi za rasnu ravnopravnost, odana joj je počast zbog doprinosa pokretu za građanska prava.

Ovo su samo šest, od miliona drugih žena i djevojaka koje su pozitivno oblikovale svijet u kojem danas živimo, i ne samo za žene ili marginalizovane grupe društva, već za sve nas.