Bitka za sarajevsko zelenilo

Inicijativa je reakcije na usvajanju Odluke o pristupanju izradi Urbanističkog projekta „Trg oslobođenja-Alija Izetbegović“ kako je objavljeno na stranici Općine Stari Grad.

Članovi Asocijacije pejzažnih arhitekata  u Bosni i Hercegovini (APABiH pokrenuli su inicijativu za očuvanje zelenila i zelenih površina na Trga oslobođenja/Alije Izetbegovića koje sustasavale gotovo 50 godina.

To je reakcije na usvajanju Odluke o pristupanju izradi Urbanističkog projekta „Trg oslobođenja-Alija Izetbegović“(u daljem tekstu Trg) kako je objavljeno nastranici Općine Stari Grad 22. 5. 2020, čijim se projektnim programom inauguriše promjena funkcije ovog otvorenog prosora i predviđa izgradnja podzemne garaže.

“Inicijativu smo pokrenuli kao grupa stručnjaka u oblasti pejzažne arhitekture, arhitekture, urbanuzma i hortikulture koja je organizovana u okviru nevladine strukovne organizacije” – navodi se na FB stranici Udruženja.

Studenti Šumarskog fakulteta u Sarajevu, angažirani članovi APABIH su uradili analizu postojećeg stanja. Te su napravili nacrt. Sva crveno prekrižena stabla će se posjeći da bi se iskopala zemlja za izgradnju podzemne garaže na prostoru Trga oslobođenja/Alije Izetbegovića. Bolje uređenje javnog prostora: DA! Trg za sve: DA! Podzemna garaža: KATEGORIČKI NE!

Stav članova Asocijacije prenosimo u cjelosti:

Obuhvat Trga se prema Urbanističkom planu Grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za periodod 1986–2015. godine (”Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 5/99, 4/02i 37/14) nalazi u zoni Gradskog jezgra.

Međutim njegova funkcija je definirana kroz niz značajno starijih dokumenata, ponajprije kroz Urbanistički plan Grada iz šezdesetih godina, i on kao takav egzistira kroz višedecenijski period predstavljajući dio urbanog kontinuiteta. Njegov sadašnji oblik i funkcija su rezultat projekta „RekonstrukcijaTrga oslobođenja“ iz 1976. godine, kojim je ovaj prostor tretiran kroz arhitektonsko-pejzažno rješenje, urađeno u tadašnjem Gradskom zavoda za urbanizam, a sama realizacija datira iz davne 1979.godine. Kao takav se potvrdio i kao jedan od planiranih otvorenih, zelenih prostora u okvirima „Programskog projekta pješačke zone Grada“ koja se istina do danas nije razvila u svom punom kapacitetu, ali koja se kao takva treba štiti od ad hoc aktivnosti u smislu nove izgradnje, uvođenja saobraćaja i slično.

funkciju i položaj Trg potvrđuje i u okvirima dokumenta Program razvoja gradskog jezgra Sarajeva (”Službene novine KantonaSarajevo”, broj 13/00), a kojim se ne predviđa nikakva promjena statusa ni sadržaja, a pogotovu se ne predviđa podzemna garaža na datom prostoru.

Ovim dokumentom se u dijelu 3. Razvojne koncepcije definiraju stavci kao : 3.1. Generalna strateška opredjeljenja; 3.2. Površine i obuhvati; 3.3. Koncepcija porstornog uređenja; 3.4. Kvantitativne optimizacije obuhvata Gradske jezgre; te 3.5. Saobraćaj–strateška opredjeljenja sa primjerenim grafovima. Tako u odnosu na stav 3.5. / graf.2.2 pedstavlja Prijedlog–prostorni razmještaj, položaj i kapaciteti planiranih garaža, sukladno osnovnom planerskom opredjeljenju zaštitie prostora Gradske jezgre,uz preporuke za planiranje ovih kapaciteta obodno u odnosu na Gradsko jezgro. S tim u vezi, ističemo da je izmjena namjene prostora suprotna važećim propisima, a u skladu sa programom garaže su predviđene u neposrednoj blizini i to: Garaža Metalac/I Gimnazija kapacitet 440parking mjesta; Sirano kapacitet 220;Centrotrans 400 i Hrgićeva 200, te niti jedna nema tu vrijednost kao prostor ovog trga.

Indikativno je da su svi ovi dokumenti institucionalno bili, a i sada su u nadležnosti kreiranja i donošenja u Zavodu za planiranje razvoja Kantona. Stoga nije jasno kako se u određenim fazama izrade nižih nivoa dokumenata prostornog uređenja dezavuišu prethodno postavljeni ciljevi, strategije i sadržaji viših nivoa prostorno-planskih akata, te se tako negiraju osnovni principi urbanog kontinuiteta.

Ako se fokusiramo na reperkusije koje bi nastale uvođenjem sadržaja podzemnog, višespratnog parking prostora na prostor samoga Trga moramo biti svjesni da bi se povećao i saobraćaj u ulici Zelenih beretki, a veći broj automobila bi neminovno utjecao na povećanje zagađenja, što bi se negativno odrazilo i na sam kvalitet Pješačke zone. Oni koji imaju problem da povjeruju treba da prošeću ovom ulicom u popodnevnom periodu dana.

Moramo naglasiti da smo svjesni činjenice da je parkiranje, odnosno saobraćaj u mirovanju, veliki problem u svim općinama, a posebno u općini Stari Grad, koja je turistički jedna od najatraktivnijih u KantonuSarajevo, ali i da istovremeno oskudjeva u raspoloživom prostoru, uz sva ograničenja zaštite cjelina kulturnog i prirodnog nasljeđa. Međutim,smatramo da se upravo iz navedenih razloga mora izuzetno voditi računa o svim elementima složenosti šireg prostora, i da se ne smije dozvoliti razvijanje jednog sistema, na račun drugog, sto zapravo znači insistiranje na poštivanju konteksta i dostignutog urbaniteta.

S obzirom na estetiku ovog prostora koja je primarno određena zelenim elementima sa karakterom otvorenog prostora Trga-parka, te sanitarno-higijenski značaj određene vrste i količine zelenila u centralnom dijelu grada, te historijski značaj Trga,sumnjamo u opravdanost intervencija koje bi dovele do devastacije i trajnog gubitaka pomenutih vrijednosti. Stoga smo posebno osjetljivi na olake mikrolokacijske akcije pretvaranje zelenih površina u parking prostore i druge građevinske zahvate, što je postala gotovo redovna praksa u post-ratnom periodu, a najizraženija posljednih godina, i koja je višestruko štetna za urbani identitet grada Sarajeva.

Prema našim saznanjima, Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo u Elaboratu iz 2007. god. navodi sljedeće: „Na ovoj parkovskoj površini ističu se stabla čija se starost kreće između 35 i 60 godina. Pored starosne vrijednosti, stabla se ističu i svojim habitusom (krošnjom, cvijetom, visinom), tako da ih karakteriše značajna pejsažna vrijednost“.

Danas se mnogo govori o značaju zelenila, njegovim dobrobitima i benefitima za gradove i stanovništvo, govori se o stvaranju „zelenih gradova“ i gradova ugodnog življenja, ali nažalost svjedoci smo, da se ta praksa vrlo malo sprovodi. Tedencija svih evropskih i svjetskih gradova je da se motorni saobraćaj i saobraćaj u mirovanju što više izmjesti iz centralih gradskih zona i uporedo se radi na jačanju gradskog-javnog saobraćaja,te smatramo da treba slijediti takve principe.

Dakle, pored kontinuiteta tretmana ovog urbanog prostora–Trga u gore pomenutim planskim aktima,ovdje se radi i o svojevrsnoj memoriji mjesta upisanoj u naše mentalne mape i mi naprosto neželimo te slike ustupiti jednom istina neophodnom, ali po negativnom utjecaju rigidnom servisu kakav je mirujući saobraćaj. Ne postoji u Evropi grad, a posebno metropola koja nema pješačke zone, oaze odmora, socijalizacije, slobodnog kretanja, kvalitetnih sadržaja, zelenila, stoga osjećamo posebnu odgovornost za pokretanje ove inicijative.