Kod njih rade i osobe s tjelesnim oštećenjima, zatim osobe starije životne dobi koje su bile dugotrajno nezaposlene, a ima i nekoliko ljudi s niskim stepenom obrazovanja koji nisu nigdje mogli pronaći posao

Ivan Božić ima čudesnu životnu priču. Bio je uspješan menadžer u privatnom sektoru, a onda se prihvatio zadruge koja mijenja živote marginaliziranim ljudima.

Društveno poduzetništvo zadnjih je nekoliko godina u stalnom porastu u Hrvatskoj, a jedna od prvih socijalnih zadruga je Humana Nova u Čakovcu. Osnovana prije osam godina, na tržištu se pozicionirala kroz skupljanje i reciklažu tekstila, proizvodnju tekstilne robe i kroz zapošljavanje društveno isključenih osoba iz različitih, marginaliziranih skupina.

Prema radnicima imaju izuzetno human pristup. Nemaju normu u proizvodnji, a među 40-ak zaposlenih, imaju i zaposlenike s intelektualnim poteškoćama, osobu s multipla sklerozom, cerebralnom paralizom, tjelesnim oštećenjem, dvije gluhe i jednu slabovidnu osobu.

“Kod nas rade i osobe s tjelesnim oštećenjima, zatim osobe starije životne dobi koje su bile dugotrajno nezaposlene, a imamo i nekoliko ljudi s niskim stepenom obrazovanja koji nisu nigdje mogli pronaći posao. No, imamo naravno i stručne ljude”, govori za Telegram Ivan Božić, upravitelj zadruge koji je prije nekoliko tjedana proglašen drugim najboljim menadžerom društvenih poduzeća za radnu integraciju u Europi.

Prva zaposlena bila je trudnica bez posla

Gospodin Božić uključen je u rad zadruge otpočetka kada je, kaže, bilo mnogo sumnjičavih pogleda, podrugljivih osmjeha, pa i prognoza da će nakon šest mjeseci staviti ključ u bravu. Ipak, to se nije dogodilo. Na tržištu su već osam godina, prepoznati su u Europi, a Deloitte ih je označio kao jednu od najutjecajnijih organizacija u regiji. Ove godine u budžet su uplatili više od milion kuna poreza i doprinosa.

Humana Nova nastala je u sklopu jednog Evropskog projekta u vrijeme krize, kada je dosta tekstilnih radnica iz tvornice MTČ ostalo bez posla.

“Pokazalo se i da je u Međimurju broj osoba s invaliditetom na HZZ-u bio dvostruko veći nego u ostalim županijama, a s druge strane, gotovo devet posto stanovništva su osobe romske manjine koje spadaju u kategoriju teško uposlivih. I zato se osnovala socijalna zadruga koja će se baviti tim problemima na tržištu”, prisjeća se Božić.

Na početku im nije bilo lako. Nisu imali nikakvu finansijsku potporu.Krenuli su sa skupljanjem tekstila kroz donacije građana, imali su tek nekoliko krojačica, a osobe s intelektualnim poteškoćama radile su na sortiranju materijala.

‘Ne mogu opisati tu previše opuštenu atmosferu’

U prvih nekoliko mjeseci zaposlili su još ljudi, a svakoj krojačici dali su u zadatak da osmisli tekstilni proizvod po želji. Najprepoznatljivije iz tog vremena su papuče Bibike. Osmislila ih je krojačica Biserka Kolomari.

“Naša Biba je također jedna od najstarijih zadrugarki ovdje. S nama je otpočetka. Radila je u MTČ-u na normiranim poslovima i bilo joj je nevjerojatno iz onog sistema doći ovdje, gdje su nam slobodne ruke i gdje nema norme. Ostala je u poznim godinama bez posla u MTČ-u, mi smo je zaposlili i kreirala je prvi proizvod koji je po njoj dobio ime”, govori Božić i nadodaje kako je u to vrijeme bilo i dosta problema s disciplinom radnica.

Kasnile bi na posao, dugo pile kafu, velik dio dana provodile su u priči, a iz pogona se orila glasna muzika i pjevanje. “Ne mogu opisati tu previše opuštenu atmosferu i takva se klima stvorila generalno, a radnice su prozvane – vesele zadrugarke”

Danas 24 zaposlenika, od njih ukupno 37, ima svoj udio u Zadruzi i to je, naglašava Božić, ispred vremena. Problemi su, kaže, nedostatak educiranosti i neshvaćanje poslovanja. Isto tako, u suradnji s Erste bankom omogućili su radnicima kurs upravljanja kućnim budžetom jer je za većinu to prvi posao ili dolaze iz različitih nesređenih obitelji i ne znaju kako s novcem.

Prije tri godine biznis im je procvjetao

Nakon nešto manje od dvije godine ukinuli su minimalce, uspjeli su pokriti sve troškove, pronaći klijente i nastaviti s poslovanjem. Prekretnica se dogodila 2017., kada su kroz javnu nabavu dobili posao šivanja zastava za grad Zagreb. U međuvremenu su počeli šivati zastave i za Pevec, a krenuo je i zakon da svaka firma koja ima dvadeset zaposlenih, mora imati i jednu osobu s invaliditetom.

“Umjesto zapošljavanja, firma može i na neki drugi način pomoći osobama s invaliditetom, primjerice kupovati proizvode i usluge od firmi u kojima više od pedeset posto zaposlenih čine osobe s invaliditetom. I tako smo došli do novih poslova s velikim firmama, pa danas radimo s Erste bankom, tvrtkama poput PwC-a, Decathlona, Ikee, Belupa, Carlsberga…”, objašnjava Božić

Iako je u većini sektora kriza, Humana Nova ove je godine imala devet novih zaposlenja, ojačali su menadžment i u svoje redove dobili ljude za marketing i razvoj koje su ciljano tražili. “Da bismo se mogli dalje razvijati morali smo zakoračiti dvije stepenice više i zaposliti pametnije ljude od nas. Konkretno dobili smo osobu za razvoj koja je u Čakovcu prije petnaest godina sprovela odvojeno sakupljanje otpada. Dakle, riječ je o osobi koja je to uspjela dok u ostatku Hrvatske nije bilo ni riječi tome”, objašnjava Božić.

Sada, kaže, imaju i svoje financije, knjigovodstvo i sve što im je potrebno unutar kuće, a svaka kuna koja im je bila višak, išla je u razvoj. “Osobno sam odlazio na sve bitne konferencije, okrugle stolove, iz svojeg džepa si finansirao ta službena putovanja da dođem do određene razine znanja” , govori Božić.