Pandemija korone nije samo opasnost za  fizičko nego i za mentalno zdravlje ljudi. Pojavili su se brojni izazovi na koje je veoma teško odgovoriti. Nemogućnost predviđanja, restriktivne mjere, gubici radnih mjesta, promjene životnih okolnosti, finansijski  gubici, samo su neki od faktora koji nas približavaju stanju koje bi austrijski neurolog Viktor Frankl, čovjek koji je preživio čak četiri koncentraciona logora, u svojoj knjizi „Nečujan vapaj za smislom“ nazvao ni manje ni više nego egzistencijalnom prazninom. Egzistencijalni je praznina, u svojoj suštini, besmislenost življenja, a doživljava se i kao stanje beskrajne dosade. Upravo taj problem danas prepoznajemo kod velikog broja ljudi, slobodno vrijeme je tu, ali  situacija u kojoj se nalaze često  ne dozvoljava da svoj dan ispune onako kako bi željeli. A kako se tome suprotstaviti i ostati koliko toliko normalan? Pored standardnih preporuka koje nam stručnjaci predlažu, tu su i one koje se tiču „iskakanja“ iz rutine, odmaka od svakodnevnice i nagrađivanja sebe nečim drugačijim i lijepim. Upravo akcija takve vrste je jedan od najboljih načina zaustavljanja brige. Ako ne možemo ništa promijeniti možemo se usmjeriti na svakodnevne zadatke, ali i kreirati dan tako da smo što više okupirani, po mogućnosti aktivnostima koje nam donose zadovoljstva. Trebamo shvatiti da, iako situacija nije pozitivna, daje nam   priliku da se pozabavimo stvarima za koje do sad nismo imali vremena. Ono što smo već dugo odgađali sada može da se realizuje. Sada, na primjer, možete čitati knjige koje vam godinama stoje na polici. MI ćemo vam pomoći svojim preporukama koje od danas, na stranicama ovog portala, možete čitati u rubrici „Svijet knjige“. 

Ursula K  Le  Guin je rođena 1929., a umrla 2018. godine, u osamdeset i devetoj godini života. Iako se zvanično predstavlja kao „ikona“ svjetske naučno – fantastične književnosti, težište njenog djela zapravo je stavljeno na mitologiju, antropologiju, ekologiju i vječitu ljudsku  tragediju.  Još od 1961. kada je  objavila svoju prvu priču, ovoj se književnici spočitava nedosljednost i nedostatak naučnog. Na sreću, sama spisateljica takvim se stvarima ni najmanje nije  zanimala. Nije trpjela gluposti i nije se bojala  zalagati za ono što je smatrala bitnim. Znala je da savršenih svjetova nema, pa nisu bili ni njeni. Takođe je znala da je u savremenom društvu sloboda pojedinca, a samim tim i sloboda svakog umjetnika ponaosob, bitnija nego ikada do sada. To je jasno i istakla 2014. godine, na dodjeli National Book Award: “Mislim da dolaze teška vremena…Trebat će nam pisci koji se sjećaju slobode.“

Le Guin je odrasla u porodici vrsnih antropologa koji su, uz društvo koje se okupljalo u njihovom domu, imali veliki uticaj na njenu imaginaciju i stvaranje čudesnih svjetova. Poseban uticaj na njeno je djelo, po riječima same autorice, imala saradnja njenog oca sa jednim od posljednjih pripadnika kalifornijskog naroda Yahi. Pripadnici tog starog naroda doživjeli su veliku životnu tragediju koja je bila posljedica surove američke kolonizacije. Radeći na njihovom „slučaju“, roditelji Ursule Le Guin nisu samo bili upoznati sa nedaćama koje je taj narod pretrpio nego i sa njihovom prekrasnom tradicijom koja je postala i polazište nekih fantastičnih priča, među kojima su i one koje pripadaju tzv. „Hainskom ciklusu“. Ovom ciklusu pripadaju i knjige koje čine trilogiju „Zemljomorje“ započetu još 1968. godine.

 

ČAROBNJAK ZEMLJOMORJA

 

Čarobnjak Zemljomorja“ je prva od knjiga kultnog serijala „Zemljomorje“. Glavni  junak je Ged, sin siromašnog kovača koji je sa svojom porodicom živio su na ostrvu Gont, u  usamljenom selu zvanom Deset jova, visoko u planini, na najvišoj tački Sjeverne doline. Ispod njihovog sela spuštali su se sve do samog mora  pašnjaci koji su pripadali Dolinama, i mali gradovi koji su ležali posijani sve duž okruga rijeke Ar. Iz tih su gradova mnogi Gontijci i ranije odlazili da stupe u službu Gospodara Arhipelaga i da lutaju od ostrva do ostrva širom Zemljomorja i prave čarolije.

Zbog velikog talenta za magiju i Ged je veoma rano upućen na šegrtovanje kod velikog maga. a nešto kasnije i u čuvenu školu za čarobnjake koja se nalazila na ostrvu Rouk,  koje je, opet, bilo smješteno u  zalivu Tvil.  Vještine koje je tamo naučio dovele su ga u neočekivane avanture sa natprirodnim silama svake vrste, ali i poučile načinima uspostavljanja kontrole nad vlastitim slabostima.

Ova je knjiga danas aktuelnija nego ikada prije jer, prvenstveno zahvaljujući napretku tehnologije, savremeni čovjek sve brže prodire u tajnu prirode i na taj način otkriva tajnovitu strukturu stvarnosti čime i sam biva zaglavljen u logici proizvodnje i posljedične zastarjelosti.  A sve to, opet, rađa nova pitanja o suštini života.

GROBNICE ATUANA

 

Drugi nastavak serijala „Zemljomorje“ govori o djevojčici Tenar koja postaje nova sveštenica hrama posvećenog mračnim Bezimenim gospodarima. Vesela, razigrana djevojčica  prislilno je odvedena iz doma u kome je odrastala u nepoznato strano mjesto, Grobnice Atuana, izolovani hram u pustinji u kom je trebala da zamijeni nedavno preminulu čarobnicu. Odrastajući u hramu, postepeno je zaboravljala sve što joj je u životu bilo važno, majku, sestre, braću, pa čak i vlastito ime. Potpuno se poistovjetila sa ulogom koja joj je bila namijenjena, postala je Arha, čuvarica zloslutnog blaga. A onda je, iznenada, u mračnom lavirintu grobnica susrela Geda, mladog čarobnjaka koji je  pokušavao  da se domogne  prstena Eret-Akbe, najvećeg bogatstva Grobnice. Susret sa mladićem otkrio joj je davno zaboravljenu vjeru u sebe i postojanje dobra na svijetu, a samim tim osvijestio surovost izolovanog svijeta mraka, krvavih rituala, pravila i kazni.

U ovoj knjizi Ged više nije glavni po važnosti. Uglavnom ga gledamo kroz oči mlade sveštenice u čijem se zarobljeništvu našao. Pa ipak i na takav način, njegov lik ne gubi na značaju. Baš on je u ovoj priči svjetlost koja omogućava da se razotkriju mrakom skrivene tajne.

I ova priča kao i prethodna spada u svevremene. Sukob  mladog bića sa svijetom odraslih, sazrijevanje i prihvatanje odgovornosti za preuzimanje toka vlastitog života u vlastite  ruke tema je koja zaokuplja pisce od najranijih vremena.

 Knjigu, svakako, preporučujem i, odraslim, već formiranim osobama koji, bar s vremena na vrijeme, prolaze kroz mračne sukobe unutarnje borbe i nemira, kao i onima na  koje su oštri udari vremena već ostavili duboke ožiljke. Riječju, svima.

NAJDALJA OBALA

 

U trećem nastavku  serijalaZemljomorje”, svijet u kom su čarobnjaci imali moć polako tamni. Granica između svijeta živih i svijeta mrtvih sve je bljeđa. Ged je ovdje čarobnjak u zrelim godinama, a glavni lik u knjizi ponovo je mlada osoba kojoj okolnosti biraju životnu ulogu. U  ovom se slučaju radi o Arenu, knezu od Enlade sa ostrva Enlada za koju Arhimag kaže da u cijelom Zemljomorju nema starije ni čestitije baštine. Arena i ostarjelog Arhimaga pratimo kroz prostranstva Zemljomorja na kojima oni, pokušavajući otkriti uzrok tako jadnog stanja, doživljavaju opasne i neizvjesne avanture. Pratimo i njihovo putovanje u zemlju mrtvih u kojoj boravi Kralj sjena koji svojom lukavošću iz ljudi, obećavajući im besmrtnost, izvlači svu svjetlost, dobrotu, znanje i sposobnosti.

U ovoj knjizi nailazimo na idiličan prikaz prožimanja starog, koje osim tjelesne slabosti podrazumijeva i veliko iskustvo i mudrost i mladosti uz koju idu entuzijazam i polet koji su takođe neophodni za uspjeh poduhvata.

Prihvatanje smrtnosti kao tajne koja kada se otkrije postaje moćno oružje, u ovoj se knjizi predstavlja kao konačna etapa razvoja. Nakon  spoznaje  u kojoj se zapravo zrcali osvit svijeta, nikakva prijetnja ne može da ovlada smrtnim bićem i strah posve nestaje.

Knjigu posebno preporučujem svima onima koji su u ovim turbulentnim vremenima osjetili gašenje neke lične magije i još nisu svjesni plamička koji pokušava da se probije kroz tu tamu.