Norveška je proglašena najboljom zemljom na svijetu po kvalitetu života prema najnovijoj ljestvici indeksa humanog razvoja (HDI) Ujedinjenih nacija
Ni Velika Britanija ni SAD nisu ušle u prvih deset, dok je Norveška na prvom mjestu već nekoliko godina. HDI rangira zemlju ovisno o očekivanom životnom vijeku, očekivanim godinama školovanja, srednjim, odnosno prosječnim godinama školovanja, kao i bruto međunarodnom prihodu (BND).
Za Norvešku je očekivani životni vijek najveći od 189 zemalja u indeksu, sa prosjekom od 82,4 godine. U međuvremenu, Velika Britanija imala je 81,3 godine, a SAD 78,9.
Druga na tabeli bila je Republika Irska (ROI) sa prosječnim očekivanim životnim vijekom od 82,3-jedno mjesto više od HDI-ja za 2019 godinu. Dok je Irska zaostajala za Norveškom, zemlja je imala veće očekivane godine školovanja sa 18,7 godina, u odnosu na Norveških 18,1. Međutim prosječne godine školovanja u Norveškoj bile su 12,9, a u Irskoj 12,7. Na trećem mjestu iza Irske, bila je Švicarska, a slijede: Hong Kong; Island; Njemačka; Švedska; Australija; Holandija i Danska. Velika Britanija zauzela je 13. mjesto, a SAD 17. mjesto. Bosna i Hercegovina nalazi se na 78.mjestu, dok je na 189. mjestu završio Niger sa prosječnim očekivanim životnim vijekom od 62,4 i prosječnim brojem godina obrazovanja sa 2,1.
Raspravljajući o Izvještaju o humanom razvoju koji je objavljen u utorak 15. decembra, iz UN-a su rekli:”Izvještaj o humanom razvoju za 2020 godinu (HDI) udvostručuje uvjerenje da ljudska agentura i osnaživanje mogu donijeti akciju koja nam je potrebna, ako želimo živjeti u ravnoteži sa planetom u pravednijem svijetu. To pokazuje da smo u trenutku bez presedana u historiji, u kojem je ljudska aktivnost postala dominantna sila koja oblikuje planetu. Ovi uticaji stupaju u interakciju sa postojećim nejednakostima, prijeteći značajnim preokretima u razvoju. Ništa manje od velike transformacije-u načinu na koji živimo, radimo i surađujemo-nije potrebno da bismo promijenili put kojim idemo. Izvještaj istražuje kako pokrenuti tu transformaciju”.
Dodaje, ‘klimatska kriza, kolaps biodiverziteta, zakiseljavanje okeana. Popis je dugačak i postaje sve duži. Toliko da mnogi naučnici vjeruju da po prvi put, umjesto da planeta oblikuje ljude, ljudi svjesno oblikuju planetu. Ovo je Antropocen-doba ljudi-nova geološka epoha’.
Zaključeno je da, iako je tekuća zdravstvena kriza skrenula pažnju svijeta ove godine, druge krize poput klimatskih promjena, i dalje uzimaju danak. Iz UN-a su zatim postavili pitanje:'Odlučujemo li se krenuti novim hrabrim putevima težeći nastavku ljudskog razvoja, istovremeno ublažavajući planetarni pritisak? Ili se odlučujemo pokušati-i na kraju ne uspjeti-vratiti se uobičajenom poslu, i tako rizikovati to da budemo odneseni u opasnu nepoznanicu’?
