Norveška je proglašena najboljom državom na svijetu po kvalitetu života

Norveška je proglašena najboljom zemljom na svijetu po kvalitetu života prema najnovijoj ljestvici indeksa humanog razvoja (HDI) Ujedinjenih nacija

Ni Velika Britanija ni SAD nisu ušle u prvih deset, dok je Norveška na prvom mjestu već nekoliko godina. HDI rangira zemlju ovisno o očekivanom životnom vijeku, očekivanim godinama školovanja, srednjim, odnosno prosječnim godinama školovanja, kao i bruto međunarodnom prihodu (BND).

Za Norvešku je očekivani životni vijek najveći od 189 zemalja u indeksu, sa prosjekom od 82,4 godine. U međuvremenu, Velika Britanija imala je 81,3 godine, a SAD 78,9.

Norway, Boknafjord, Hjelmeland

Druga na tabeli bila je Republika Irska (ROI) sa prosječnim očekivanim životnim vijekom od 82,3-jedno mjesto više od HDI-ja za 2019 godinu. Dok je Irska zaostajala za Norveškom, zemlja je imala veće očekivane godine školovanja sa 18,7 godina, u odnosu na Norveških 18,1. Međutim prosječne godine školovanja u Norveškoj bile su 12,9, a u Irskoj 12,7. Na trećem mjestu iza Irske, bila je Švicarska, a slijede: Hong Kong; Island; Njemačka; Švedska; Australija; Holandija i Danska. Velika Britanija zauzela je 13. mjesto, a SAD 17. mjesto. Bosna i Hercegovina nalazi se na 78.mjestu, dok je na 189. mjestu završio Niger sa prosječnim očekivanim životnim vijekom od 62,4 i prosječnim brojem godina obrazovanja sa 2,1.

Raspravljajući o Izvještaju o humanom razvoju koji je objavljen u utorak 15. decembra, iz UN-a su rekli:”Izvještaj o humanom razvoju za 2020 godinu (HDI) udvostručuje uvjerenje da ljudska agentura i osnaživanje mogu donijeti akciju koja nam je potrebna, ako želimo živjeti u ravnoteži sa planetom u pravednijem svijetu. To pokazuje da smo u trenutku bez presedana u historiji, u kojem je ljudska aktivnost postala dominantna sila koja oblikuje planetu. Ovi uticaji stupaju u interakciju sa postojećim nejednakostima, prijeteći značajnim preokretima u razvoju. Ništa manje od velike transformacije-u načinu na koji živimo, radimo i surađujemo-nije potrebno da bismo promijenili put kojim idemo. Izvještaj istražuje kako pokrenuti tu transformaciju”.

Dodaje, ‘klimatska kriza, kolaps biodiverziteta, zakiseljavanje okeana. Popis je dugačak i postaje sve duži. Toliko da mnogi naučnici vjeruju da po prvi put, umjesto da planeta oblikuje ljude, ljudi svjesno oblikuju planetu. Ovo je Antropocen-doba ljudi-nova geološka epoha’.

Zaključeno je da, iako je tekuća zdravstvena kriza skrenula pažnju svijeta ove godine, druge krize poput klimatskih promjena, i dalje uzimaju danak. Iz UN-a su zatim postavili pitanje:'Odlučujemo li se krenuti novim hrabrim putevima težeći nastavku ljudskog razvoja, istovremeno ublažavajući planetarni pritisak? Ili se odlučujemo pokušati-i na kraju ne uspjeti-vratiti se uobičajenom  poslu, i tako rizikovati to da budemo odneseni u opasnu nepoznanicu’?