Margaret – žena iz bajke “Snježana i sedam patuljaka”

“Snježana” (poznata i pod naslovom “Snježana i sedam patuljaka” ili “Snjeguljica”) je izvorno njemačka bajka. Braća Grim su je objavila 1812. u prvom izdanju njihove zbirke “Dječje i domaće bajke”. Od tada je nekoliko puta mijenjana da bi konačnu verziju dobila 1854. godine.

Od tada do danas mnogi istraživači teoretisali su o tome da li je bajka zasnovana na stvarnim događajima tj. ličnosti. Danas je najprihvaćenija teorija nemačkog istoričara Ekharda Sandera koju je objavio u 1994. godine u knjizi “Schneewittchen: Märchen oder Wahrheit?” (“Snow White: Fairy Tale or Truth?”). 

Po Sanderu, lik Snježane zasnovan je na liku grofice Margaret von Valdek. Margaret je bila kćerka grofa Filipa IV rođena 1533. godine i nadaleko poznata po svojoj lepoti.

Margaret je bila tek djevojčica kada se njen otac, udovac, ponovo oženio. Zbog neslaganja sa maćehom, Margaret su poslali da živi u malom rudarskom gradu Valdek na sjeverozapadu Njemačke.

Kada joj je bilo 16 godina Margaret je otac poslao u Brisel, na dvor Marije od Ugarske koja je bila upravitelj Holandije i sestra španskog kralja i cara Svetog rimskog carstva Karla V.

Ljepotica je odmah privukla pažnju dvorjana i mnogi su se otimali za njenu naklonost, ali ona se zaljubila, ni manje ni više, nego u prestolonasljednika, Karlovog sina princa Filipa. Navodno, ni on nije bio imun na prelijepu kneginju i između njih je ubrzo po upoznavanju buknula romansa.

Nažalost, priča nije imala srećan kraj. Margaret/Snježana nije završila sa princom već je umrla od misteriozne bolesti u 21. godini. Navodno, otrovana je i bila je žrtva dvorskih intriga nekoga kome se nije sviđala mogućnost da baš ona postane kraljica Španije.

Iako ova priča nikada nije dokazana, u njoj jedno je sigurno – iza zavjere nije stajala maćeha jer je 1554. kada je Margaret umrla, i ona već odavno bila pokojna!

Postoji još jedna sličnost sa bajkom. Naime, u rudnicima kojima je rukovodio njen otac radila su uglavnom djeca, pa je to mogla biti inspiracija za patuljke koji se pominju u bajci. Kao i u priči, i ova djeca su kopala po cijeli dan u rudnicima i živjela u zajedničkim kućama napravljenim specijalno za njih.

Još jedna istorijska ličnost moguća je inspiracija za bajku o Snježani – Marija Sofija fon Ertal. Ona je živjela u Njemačkoj u 18. vijeku i bila je kćerka zemljoposjednika princa Filipa Kristofera fon Erthala. Nakon smrti njene majke, otac se ponovo oženio i to groficom Klaudijom Elizabet Marijom fon Veningen. Pričalo se da ona nije podnosila muževljevu djecu iz prvog braka, a da je naročitu netrpeljivost pokazivala prema Mariji.

Međutim, ako je Marija i bila lijepa, o tome danas nema pomena u istorijskim izvorima, a nema zapisa ni o tome kako je umrla. Grob joj je pronađen tek 2019. godine.

Ipak, postoje sličnosti sa bajkom! Nedaleko od zamka u Loru gde je porodica živjela nalaze se ulazi u srednjovjekovne rudnike. Ti otvori toliko su mali da su u njih mogli da uđu samo djeca ili – patuljci!

Osim ovoga, postoji još jedna veza. Zamak je danas muzej, a svi koji ga posjete mogu da razgledaju i čuveno “magično ogledalo”. Marijin otac kupio ga je svojoj drugoj ženi i na njegovom ramu i danas su čitljivi natpisi – “Samoljublje” i “Ona je lijepa kao svjetlost”.